Iako ime priziva tamu i osamu, Prokletije su sve osim prokletstva. To su „Alpi na jugu Evrope“ — divlja ljepota na krajnjem jugu Dinarida, gdje se stijene sudaraju s nebom, a oblaci ostavljaju tragove po nazubljenim vrhovima. U tom kamenom carstvu divokoze plešu na liticama, a tišina odzvanja kao stih zaboravljene pjesme. Prokletije nijesu samo planine, već osjećaj — izazov i mir u isto vrijeme.

Prokletije u brojkama

• Površina: 1.660 ha
• Godina proglašenja: 2009.
• Najviši vrh: Zla Kolata (2.534 mnv)
• Lednička jezera: više od 10
• Glavne opštine: Plav i Gusinje

Priroda i znamenitosti

Nacionalni park Prokletije obuhvata prostor Plava i Gusinja. Najmlađi je među crnogorskim parkovima, osnovan 2009. godine, i prostire se na oko 1.660 hektara netaknute planinske ljepote. Ovdje se uzdiže Zla Kolata, najviši vrh Crne Gore (2.534 mnv), okružen vijencem kamenih gromada koje su oblikovali vjetrovi i glečeri. Između oštrih stijena kriju se brojna ledenjačka jezera, a najpoznatije među njima, Hridsko jezero ili Jezero sreće. Postoji vjerovanje da ispunjava želje onome ko u njega baci komad nakita ili novčić. Zato ćeš na dnu primijetiti mnogo svjetlucavog nakita, koji su posjetioci godinama ubacivali.

Prokletije su dom divokoza, orlova, ali i čovjeka koji se, pod ovim nebom, osjeća malim i velikim istovremeno. Rijeka Grlja, divlja i neumorna, probija kamen stvarajući kanjon koji odzvanja kao živi dokaz snage prirode.

Vidikovci i doživljaji

Oni koji žele da upoznaju srce Prokletija, kreću stazama od Gusinja ka stjenovitom moru vrhova mističnih imena: Rosni vrh, Dobra i Zla Kolata, Trojan, Gvozdeni, Šilo, Očnjak, Volušnica, Popadija, Talijanka, Karaula — mjestima odakle pogled obuhvata carstvo stijena, dolina i dalekih albanskih vrhova.

Planinarski put kroz dolinu Grebaje ili dolinu Ropojane pruža osjećaj da hodaš kroz tiho more kamena i svjetlosti. Za one koji traže mir, Hridsko jezero i Alipašini izvori nude spokoj, dok ljubitelje kulture čekaju manastir Svete Trojice u Brezojevicama, Kula Redžepagića i Vezirova džamija u Gusinju.

Zanimljivosti

Ime Prokletije ne znači kletvu, već upućuje na snagu i divljinu koja prkosi čovjeku. Austrijski geolog Ami Bue, još u 19. vijeku, nazvao ih je „Alpima na jugu Evrope“. Od tada pa do danas, Prokletije su ostale mjesto gdje se priroda ne pokorava nikome. U stjenovitom moru vrhova sa imenima koja odzvanjaju kao iz epopeje — Rosni vrh, Dobra i Zla Kolata, Trojan, Očnjak, Volušnica — svaka staza vodi ka osjećaju da si zakoračio u prostor između neba i zemlje. Kad staneš pred te kamene zidove, osjetiš poniznost i divljenje. A kad ih napustiš, dio njih ostane u tebi — kao tiho obećanje da ćeš se vratiti.

Legenda o nastanku Prokletija

Legenda kaže da je Bog stvorio Hridsko jezero visoko, visoko u šumama, kako bi se gorske vile u njemu kupale, a on uživao u njihovoj ljepoti i radosti. Vile su dolazile i učinile jezero ljekovitim. Ono je donosilo, mladost, ljepotu i sreću. Vidjevši to ljudi su poželjeli jezero samo za sebe, pa su otjerali vile. Bog se zbog toga razbjesni pa poče gađati munjama i gromovima sve dok oko jezera ostaše samo gole stijene, pa prokle ove planine. Tako su nastale Prokletije.