Izvor: Ekapija/Dragana Obradović

Prošla godina bila je rekordna za kampovanje u Evropi, pa podaci portala Eurocampings.nl pokazuju da je prvi put zabilježeno više od 20 miliona online pretraga za ovom vrstom smještaja. To predstavlja rast od 11% u poređenju sa 2024, dok su online rezervacije porasle 30%. Takođe, od ukupno 3,08 milijardi noćenja, koliko je prošle godine zabilježeno u Evropskoj uniji, 413 miliona ili 13% odnosilo se upravo na kampove. Ovi podaci nam pokazuju da je riječ o sve popularnijem obliku turizma širom svijeta, a tu se krije šansa i za Crnu Goru koja ljepotom predjela već privlači značajan broj kampera.

Iako Crna Gora još uvijek nema precizne i potpune podatke koji mjere broj turista u ovom segmentu, iz Kamping asocijacije Crne Gore kažu da je prošla godina bila veoma uspješna, sa više dolazaka i dužim boravcima gostiju. Kako zemlja intezivno radi na tome da postane cjelogodišnja turistička destinacija, razvoj kamping turizma jedan je od načina da to i ostvari. Sezona počinje dosta ranije, kasnije se završava, a ovaj vid turizma privlači goste koji traže autentična iskustva, putuju duže i sporije, a kako nisu ograničeni na hotelske usluge, kupuju u lokalnim prodavnicama i domaćinstvima, posjećuju vinarije i na taj način pomažu male biznise i lokalne zajednice.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih bi Crna Gora trebalo da brendira kamping kao dio svoje turističke ponude, kazao je u razgovoru za eKapiju Veselin Bajčeta, izvršni direktor Kamping asocijacije Crne Gore.

Više od 70 članova, cilj povezivanje kamping zajednice

Osnovana 2023. godine kao udruženje građana koji vole prirodu i kampovanje, Kamping asocijacija Crne Gore nastala je zbog potrebe da kamping turizam u Crnoj Gori dobije svoje organizovano zastupanje.

– Prije osnivanja Asocijacije, kamping sektor u Crnoj Gori nije imao organizaciju koja bi zastupala interese kampova i kamping zajednice. Bilo je važno povezati vlasnike kampova i same kampere, entuzijaste koji putuju kamp vozilima i promovišu Crnu Goru kao destinaciju – navodi Bajčeta.

Danas KACG okuplja više od 70 članova, među kojima su vlasnici kampova i pojedinci koji vole kamping turizam. Pojašnjava da kampovi iz njihove mreže čine skoro cijelu aktivnu kamping ponudu u Crnoj Gori.

– Naši strateški ciljevi su jasni. Želimo podići standarde kamping ponude u skladu sa evropskim praksama, promovisati Crnu Goru kao kamping destinaciju na međunarodnom nivou i unaprijediti poslovni ambijent za razvoj kampova. Takođe, planiramo razviti mrežu kamping stopova, odnosno lokacija za kampere širom zemlje, i sarađivati sa državnim i lokalnim vlastima na institucionalnom nivou – kaže naš sagovornik i dodaje da su posebno ponosni na međunarodni aspekt njihovog rada.

Foto: Kamp Vranjina

– Postali smo članovi Svjetske kamping federacije, a od marta smo i punopravni član Evropske asocijacije kampova. Sarađujemo sa kamping klubovima i asocijacijama iz regiona, pa tako Crna Gora postaje dio šire evropske kamping zajednice. Zajedno sa Ministarstvom turizma, koje ima važnu ulogu u ovoj oblasti, radimo na poboljšanju propisa i kvaliteta usluga. Pokrenuli smo i inicijative za otvaranje kamping stopova, uključujući lokacije u blizini zaštićenih područja i u saradnji sa više opština – navodi Bajčeta.

Cilj Asocijacije je i da poveća vidljivost kamping ponude, te da pomognu kampovima da ispune evropske standarde i doprinesu boljem poslovnom okruženju.

– Želimo da Crna Gora bude poznata kao zemlja autentičnih, zelenih i porodičnih kampova. Kampovanje danas nije samo boravak u šatoru. To je moderan, održiv i sve popularniji oblik turizma. Sve više putnika bira kampovanje zbog slobode, jednostavnosti i bliskosti s prirodom. Naš zadatak je da taj potencijal u Crnoj Gori bude prepoznat i strateški razvijan – ističe.

U Crnoj Gori sve više kampova, ali i kampera

Bajčeta kaže da kamping turizam u Crnoj Gori napreduje, ali da još uvijek prolazi kroz važnu fazu razvoja.

– Sve je više kampova, standard usluga se polako poboljšava, a broj posjetilaca svake godine raste. To najbolje pokazuje kako se tržište razvija. Crna Gora ima prirodnu prednost koju rijetko koja zemlja u regionu nudi: na malom prostoru spaja more, planine, jezera i rijeke. Kampere posebno privlači ta raznolikost jer mogu doživjeti više različitih iskustava u kratkom vremenu – navodi.

Poručuje da je geografska pozicija još jedna prednost Crne Gore kao destinacije.

– Crna Gora se nalazi na jadranskoj ruti prema Albaniji i Grčkoj, ali i između više balkanskih zemalja. Sve više gostiju doživljava region kao jedno turističko područje. Često provedu nekoliko dana kod nas, zatim nastave putovanje u Albaniju, Sjevernu Makedoniju ili Srbiju, pa se ponovo vraćaju. Ta povezanost sa regionom daje nam stvarnu prednost u odnosu na konkurenciju – kaže Bajčeta.

Kamp Dodoši

Govoreći o nedostacima, ističe da slika nije jednaka u svim dijelovima zemlje.

– Na primorju kamping gubi prostor pod pritiskom investitorskog urbanizma. Ako izgubimo prostor na obali, kamping će se preseliti u unutrašnjost, ali ćemo izgubiti dio identiteta jadranske kamping destinacije – upozorava sagovornik eKapije, ističući da ipak, pojedine lokacije poput Ulcinja, Utjehe i Buljarice i dalje čuvaju autentični kamping ambijent.

U centralnom i sjevernom dijelu zemlje, situacija je drugačija.

– Tamo se otvara sve više malih porodičnih kampova u prirodnom okruženju, pored rijeka i jezera. Ovaj model prati savremene trendove: manji kapaciteti, autentičnost i blizina prirode.

Kada je riječ o konkurentnosti, Bajčeta navodi da je Crna Gora već iskoristila neke prilike u regionu.

– Zbog visokih cijena kampova u Hrvatskoj, mnogi kamperi su tokom 2025. godine izabrali Crnu Goru. Takođe, ograničenja za takozvani “free camping” u Grčkoj preusmjerila su dio tržišta kod nas. Kamping gosti su posebni jer, kada pronađu destinaciju koja im odgovara, često joj se vraćaju godinama. Sada je pravi trenutak da unaprijedimo infrastrukturu, signalizaciju, servisne zone za kamp vozila i očuvamo prostor kako bismo te goste zadržali na duže vrijeme – ističe Bajčeta.

Poručuje da Crna Gora može biti konkurentna zemljama regiona, ali samo ako sačuva prostor za kamping na obali i paralelno razvija infrastrukturu u unutrašnjosti.

– Bez jasne prostorne politike i podrške malim kampovima, teško možemo dugoročno držati korak sa regionom – dodaje.

Mlinski potok

Održivost kao osnovni uslov za konkurentnost na tržištu

Ako govorimo o samoj ponudi, danas u Crnoj Gori postoji više od 50 registrovanih kampova. Zbog nejasnoća u administraciji i procedurama njihov tačan broj, ipak, nije poznat.

– Zato Kamping asocijacija Crne Gore radi na standardizaciji evidencije i boljem mapiranju kampova, kako bi sektor bio jasnije i transparentnije prikazan – kaže Bajčeta.

Što se tiče kvaliteta, kampovi u Crnoj Gori rade prema važećim pravilima i propisima koji osiguravaju osnovne standarde.

– Međutim, evropski standardi kampinga brzo napreduju, posebno u oblastima održivosti, energetske efikasnosti, upravljanja otpadom i digitalizacije usluga. Tu postoji prostor za napredak. Zbog toga smo kao Asocijacija započeli mapiranje postojećih standarda i tražimo načine da ih modernizujemo prema evropskim praksama. Naš cilj nije samo da ispunimo norme na papiru, već da zaista pređemo na održiv način poslovanja – ističe.

Kao dobar primjer ovakvog pristupa Bajčeta navodi kamp Ilijin Vir.

– Kroz projekat “Green Transformation of Camp Ilijin Vir”, ovaj porodični kamp postao je prvi pilot-model zelene transformacije u crnogorskom kamping sektoru. Uvedeni su sistemi za grijanje vode iz obnovljivih izvora, senzori za automatsko gašenje svjetla, sistemi za skupljanje kišnice i selektivno odlaganje otpada. Ove mjere smanjuju potrošnju energije i vode za oko 30%, a istovremeno poboljšavaju kvalitet boravka gostiju – kaže naš sagovornik.

Kako dodaje, poseban dio projekta bio je posvećen edukaciji zaposlenih i gostiju. Kamp je dobio i interaktivnu informativnu tablu o biodiverzitetu doline rijeke Zete, što turizmu daje i obrazovnu vrijednost.

– Važno je napomenuti da je “Ilijin Vir” jedini kamp u Crnoj Gori koji je dobio podršku kroz evropski Cross-domain Open Innovation Programme, zajedno sa oko 80 projekata iz pet zemalja EU i Crne Gore. Na taj način postavljen je jasan standard koji i drugi kampovi mogu pratiti – navodi.

Dodaje da u praksi mnogi kampovi u Crnoj Gori već rade sa malom potrošnjom resursa, jer su najčešće porodični objekti u prirodnom okruženju.

– Sada je vrijeme da te principe formalizujemo, unaprijedimo i učinimo ih mjerljivim. Održivost u kampingu više nije dodatna vrijednost, već postaje osnovni uslov za konkurentnost na tržištu – navodi Bajčeta.

Camp Apartments Razvršje

Brendirati kamping kao dio zelene turističke ponude

Na pitanje može li Crna Gora brendirati kamping kao dio svoje zelene turističke ponude, Bajčeta odgovara da ne samo da može, već treba to da uradi.

– Prosječan kamping gost iz zapadne Evrope je veoma ekološki osviješćen i navikao je na uređene sisteme sa jasnim standardima. Zato je važno da i kod nas ponudimo iste uslove. Kamping gosti brzo primijete da li destinacija zaista poštuje prirodu ili je samo koristi kao pozadinu. Zbog toga je edukacija vlasnika kampova o zelenom poslovanju veoma važna, ne samo zbog ekologije, već i zbog konkurentnosti na tržištu. Utisak koji gost ponese iz Crne Gore je najbolja reklama koju možemo imati. Kamping turizam se u velikoj mjeri oslanja na preporuke i iskustva koja se dijele među ljudima – ističe Bajčeta.

Otkriva nam da se najviše kampova trenutno nalazi u regionima sa bogatim prirodnim vrijednostima.

– Izdvajaju se Nacionalni park Skadarsko jezero, Park prirode Rijeka Zeta i Durmitor na sjeveru zemlje. Primorje i dalje ima snažnu poziciju, posebno Ulcinj i mjesta koja su sačuvala prirodni ambijent. U posljednje vrijeme kamping ponuda se širi i na druge dijelove zemlje, kao što su područje oko Plavskog jezera i manje ruralne sredine koje vide kamping kao priliku za razvoj malih porodičnih biznisa – navodi.

Kako kaže, prednost Crne Gore je što skoro svaka opština ima prirodne ili kulturne vrijednosti koje mogu biti osnova za kamping ponudu, bilo da su to planine, jezera, rijeke, stari gradovi ili vinska i ruralna područja.

– Kamping je možda najprirodniji oblik turizma za zemlju koja se predstavlja kao ekološka država. Ovaj vid turizma znači manju potrošnju prostora, manji pritisak na infrastrukturu i veću povezanost sa prirodom. Ako želimo da “zeleno” ne bude samo prazna riječ, kamping turizam može biti jedan od najjasnijih dokaza da smo ozbiljni u tom pravcu razvoja – ističe Bajčeta.

Kamping gosti u Crnu Goru dolaze iz raznih zemalja, ali najviše ih je iz država sa dugom tradicijom kampovanja kao što su Njemačka, Austrija, Holandija, Slovenija, Češka i Italija. U tim zemljama kampovanje je dio svakodnevnog života, a ne samo alternativni način putovanja. Imaju jake nacionalne kamping klubove, dobru infrastrukturu i dugu tradiciju putovanja.

– Važno je napomenuti da kamping sezona u Crnoj Gori počinje mnogo prije zvanične turističke sezone. Prvi veći dolasci počinju već u aprilu, a ako je vrijeme povoljno, sezona može trajati sve do novembra. U predsezoni i postsezoni najčešći gosti su stranci, uglavnom penzioneri sa kamp vozilima. Oni su veoma pouzdani i zahvalni gosti. Nekad ostanu samo dan ili dva, ali često produže boravak na više sedmica ako im se destinacija svidi. Kroz saradnju sa CCS klubom iz Slovenije, imamo dobar uvid u njihove navike. Njihovi članovi u kamp vozilima provedu oko 220 dana godišnje. Zimu obično provode u toplijim krajevima poput juga Španije ili Maroka, a s proljećem putuju kroz Evropu. Crna Gora je na toj ruti i posebno je privlačna u aprilu, maju, junu i ponovo u septembru – kaže nam Bajčeta.

Kamp Oaza

Tokom jula i avgusta, kada su u Crnoj Gori, naročito na jugu zemlje, velike gužve i visoke temperature, dio kampera bira planinske i svježije destinacije u unutrašnjosti zemlje.

– Ipak, to ne znači da ih na primorju nema, naprotiv, broj kampera u tom periodu je i dalje vrlo visok. Razlika je u strukturi boravka i izboru lokacije. U ranu jesen ponovo se intenzivira dolazak gostiju iz zapadne i centralne Evrope koji putuju duže i sporije. Upravo ti gosti su u mnogim evropskim zemljama temelj cjelogodišnjeg turizma – sagovornik eKapije.

Navodi da je u glavnoj ljetnjoj sezoni prisutan snažan dolazak porodica iz regiona, dok se posljednjih godina bilježi i rast broja digitalnih nomada koji kombinuju rad na daljinu i boravak u prirodi, posebno u kampovima u unutrašnjosti Crne Gore.

– Što se tiče statistike, nažalost nemamo precizne i potpune podatke. Zvanične brojke se prikupljaju jednom godišnje, a Monstat prati samo ograničen broj kampova. To ne daje pravu sliku sektora i nije dovoljno za ozbiljno planiranje. Prema podacima sa terena i iskustvima kampova, 2025. godina je bila veoma uspješna, sa više dolazaka i dužim boravcima gostiju – kaže Bajčeta, dodajući da očekuju još bolju sezonu, posebno uz poboljšanje saobraćajne infrastrukture.

– Rješavanje pristupa primorskim zonama i nastavak izgradnje auto-puta dodatno otvaraju mogućnosti za razvoj kamping turizma u slabije povezanim regionima.

Administrativne i infrastrukturne prepreke

Na pitanje koje su glavne administrativne prepreke za otvaranje novih kampova, Bajčeta kaže da to zavisi od same lokacije.

– Ako se kamp planira unutar nacionalnog parka ili parka prirode, procedura je mnogo stroža. Moraju se ispuniti strogi uslovi zaštite prostora, dobiti saglasnosti nadležnih institucija i projekat uskladiti sa pravilima zaštite. To je očekivano, ali traži više vremena i stručne pripreme – navodi.

S druge strane, u područjima izvan zaštićenih zona procedura nije previše komplikovana, posebno jer se kampovi obično nalaze van gradskih područja. Tada, kaže, često nije potrebno da detaljni urbanistički plan posebno predviđa kamp, već se registracija može relativno lako sprovesti prema postojećim pravilima.

– Jedan od glavnih ciljeva Kamping asocijacije Crne Gore je da članovima olakša ovaj proces. Posebno u predsezoni, mnogo vremena posvećujemo savjetovanju vlasnika kampova o registraciji, dokumentaciji i usklađivanju sa propisima – kaže Bajčeta, navodeći da su, kada je riječ o infrastrukturi, izazovi mnogo veći.

– Loša putna infrastruktura na primorju utiče na cjelokupno iskustvo gostiju. U nekim opštinama, kao što je Ulcinj, postoje i problemi sa stabilnošću struje, što dodatno otežava situaciju. Takođe, važno je istaći da kvalitet destinacije ne zavisi samo od onoga što se dešava u kampu. Uređeni prilazni putevi, dobra signalizacija i čista okolina uz puteve sve to utiče na sliku o destinaciji. Vlasnici kampova mogu mnogo da ulože u svoj prostor, ali ako je okolina zapuštena, to direktno utiče na zadovoljstvo gostiju. Zbog toga razvoj kamping turizma ne može biti samo posao pojedinaca, već mora biti dio šireg infrastrukturnog i prostornog planiranja – upozorava Bajčeta.

Kamp Rijeka Crnojevića

Ulaskom u EU mogu se očekivati i velike investicije

Kada je riječ o investicijama u ovom segmentu, sagovornik eKapije kaže da trenutno nema značajnijeg interesovanja velikih investitora u kamping i glamping kapacitete.

– U posljednjih nekoliko godina, investitori su se uglavnom fokusirali na izgradnju apartmana, kondo hotela i klasične betonske projekte koji brzo donose povrat ulaganja. Kamping turizam funkcioniše drugačije jer zahtijeva dugoročnu viziju, očuvanje prostora i poseban pristup razvoju. Zato danas najviše rastu manji, porodični kampovi koje pokreću pojedinci, a ne veliki investicioni fondovi. Kao Asocijacija, snažno podržavamo ovakav razvoj jer čuva autentičnost i prirodni karakter destinacije – poručuje Bajčeta, dodajući da se situacija ipak mijenja.

– Crna Gora je sve bliža članstvu u Evropskoj uniji, što će sigurno privući ozbiljnije investitore koji su već upoznati sa razvijenim modelima kamping i glamping turizma širom Evrope. U zemljama kao što je Hrvatska, skoro trećina turističkog prometa u nekim regijama dolazi iz kamping sektora. To jasno pokazuje koliki potencijal ima ovaj segment. Naš cilj je da do tada stvorimo okruženje u kojem će održiva rješenja biti važnija od masovne betonizacije. Zajedno sa relevantnim institucijama radimo na promociji Crne Gore kao destinacije za održivi razvoj kampinga i glampinga, posebno na sjeveru zemlje gdje postoji veliki prirodni potencijal. Ako se na vrijeme postave jasna pravila i prostorni okviri, kamping i glamping mogu biti pametnija alternativa klasičnoj gradnji, sa manjim pritiskom na prostor i dugoročnom ekonomskom održivošću – ističe.

Etno katun Durmitor

Produžetak sezone i ravnomjerniji regionalni razvoj

Crna Gora teži tome da postane cjelogodišnja turistička destinacija, a naš sagovornik stava je da upravo kamping turizam može značajno produžiti sezonu i pomoći ravnomjernijem razvoju različitih regiona Crne Gore.

– Za razliku od hotelskog turizma, koji ima najveći broj posjeta u julu i avgustu, kamping sezona počinje ranije i traje duže. Prvi gosti dolaze već u aprilu, a ako je vrijeme povoljno, sezona se produžava do novembra. Kamping tako funkcioniše sedam do osam mjeseci, a u nekim dijelovima zemlje i duže.

Navodi da najviše noćenja ima u maju, junu, julu i septembru.

– Iako je najviše gostiju u julu i avgustu, maj, jun i septembar su važni jer tada dolaze gosti koji ostaju duže i putuju polako. Ovi mjeseci donose stabilnost kampovima – poručuje Bajčeta.

Još jedna prednost kamping turizma je to što pomaže ravnomjernijoj raspodjeli gostiju po zemlji, dodaje.

– Kampovi su najčešće van gradova, uz rijeke, jezera, planine ili na selu. Tako prihod od turizma ne ostaje samo na obali, već dolazi i do unutrašnjosti. Važno je i to što kamping gosti nisu ograničeni na hotelske usluge. Oni kupuju u lokalnim prodavnicama, jedu u restoranima, posjećuju vinarije, poljoprivredna domaćinstva i kulturne događaje. Tako direktno pomažu malim biznisima i lokalnim zajednicama. Zbog svega toga, kamping turizam nije samo drugačiji način odmora. On je i sredstvo za produženje turističke sezone i ravnomjerniji razvoj zemlje.

Auto kamp Maslina

Ozbiljno i rastuće tržište

Na pitanje šta bi država trebalo da uradi kako bi kamping turizam postao značajniji segment turističke ponude Crne Gore, Bajčeta odgovara da najprije treba shvatiti da je ovo ozbiljno i rastuće tržište, a ne samo sporedna vrsta smještaja.

– Najvažniji preduslov je dobra infrastruktura. Kvalitetni putevi, jasno označene saobraćajnice, servisne zone za kamp vozila, pouzdano snabdijevanje strujom i čista okolina direktno utiču na to da li će kamperi ostati ili samo proći kroz destinaciju. Kamping gosti su mobilni. Ako im je pristup težak ili infrastruktura loša, lako će promijeniti plan i otići drugdje poručuje.

Drugi važan faktor su administrativne prepreke – duga čekanja na granicama, složene procedure ili dodatne obaveze ostavljaju loš utisak.

– Kada bi Crna Gora postala članica Evropske unije, kretanje bi bilo lakše, dio prepreka bi nestao i povjerenje evropskih gostiju bi poraslo. Slobodno kretanje bez zadržavanja na granicama je veoma važno za kamping turizam. Bitan segment je plansko definisanje kamping stop zona. Crnoj Gori su potrebne desetine manjih, funkcionalnih kamping stop lokacija duž glavnih saobraćajnih pravaca, u blizini nacionalnih parkova, jezera i urbanih centara. To ne zahtijeva velike investicije, ali zahtijeva jasnu strategiju – navodi Bajčeta.

Govoreći o daljem razvoju kampinga, ističe da u narednih 5 do 10 godina, cilj ne treba da bude masovna gradnja velikih kampova, već postepen rast broja malih i srednjih kampova, razvoj mreže kamping stopova i poboljšanje kvaliteta postojećih kapaciteta.

– Crna Gora ne treba da postane zemlja velikih betonskih turističkih kompleksa namijenjenih prodaji, već da razvije mrežu autentičnih, porodičnih i održivih kampova povezanih kvalitetnom infrastrukturom. Ako se poboljšaju putevi, pojednostave procedure i prostor planski razvija, kamping turizam može postati jedan od najstabilnijih i najtrajnijih dijelova turističke ponude Crne Gore – zaključuje Veselin Bajčeta u razgovoru za eKapiju.